Svadbeni običaji Hrvatskog zagorja

Današnje svadbe su puno modernije nego prijašnje. Rekli bismo kako su samo skraćene i poboljšane jer imaju uglavnom sve elemente starih svadbi. Sklapanje braka je bilo jako važno za pojedince, muškarca i ženu, te njihove roditelje i cijelu zajednicu. Slavlja u Zagorju su trajala i po nekoliko dana, dok je danas samo do jutra. Zagorske svadbe su se sastojale od četiri dijela: prošnja, zaruke, svadba i prviči. U to vrijeme su se djevojke udavale jako mlade, oko 5 godina, a muškarci su bili stari između 18 i 22 godine. Svi oni koji se u tim godinama nisu vjenčali predstavljali su sramotu za svoju obitelj i cijelo selo. Oni su nazivani starim curama i mladićima. Kada su mladići upitali djevojke za udaju, one su prvo morale potražiti dopuštenje od roditelja te ispričati tko je mladić. Tek tada je slijedila prava prošnja kada su momak, njegov otac ili bliži stariji rođak krenuli prema kući djevojke. Nakon toga su svi sa župnikom dogovarali svadbu te su prolazili vjerski ispit te imali pouku o bračnom životu. Mladenci su tri nedjelje pozivali goste, a svećenik je za to vrijeme najavljivao svadbu kako bi stanovnici znali što se događala u njihovom kraju te imali vremena na žalbe. Mladenci su svakog gosta pozivali osobno. Cijelo selo je sudjelovalo u planiranju svadbi jer je svaki stanovnik dao nešto hrane koju su kasnije žene spremale i kuhale. Mladoženja je nakon slavlja u svom domu krenuo prema mladenki, ali su morali kucati na vrata kako bi im dopustili ulaz. Nakon kratkog slavlja kod mladenke, krenuli su prema crkvi, a tradicija je bila da im i susjedi priječe put. Kada je slavlje ujutro završilo, mladenka se opraštala od svojih ukućana.